Teret prošlosti potapa svijetle perspektive Bosne i Hercegovine

Postojeće politike su već godinama zatrovane tragičnom prošlošću, otrovom koji proizilazi iz različitih uglova posmatranja ratnih zbivanja. Rezultat toga su nesaglasnosti o većini pitanja koje razmatraju organi državne vlasti i stalno pothranjivanje razdora po nacionalnim šavovima. Važno pitanje ratnog naslijeđa je vezano za neosporne zločine, njihovo priznanje i osudu zločina. Nemoguće je da oni koji su odgovorni za počinjene zločine mogu biti i zločinci i heroji u istoj državi. Ni odluke Međunarodnog suda u Hagu se ne uvažavaju kao mjerodavne. A politike koje ne osude sve neosporne zločine i zločince neće nikad biti dobri partneri u izgradnji bolje budućnosti. Tu ne može biti odstupanja, a u svemu ostalom se može postići kompromis. Drugo važno pitanje ratnog naslijeđa je činjenica da političke struje godinama ne podržavaju postojeći Ustav BiH koji je rezultat kompromisa za prestanak rata. Nepriznavanje Ustava BiH je i nepriznavanje države Bosne i Hercegovine. Trinaest godina poslije rata je cementiralo promijenjenu sliku Bosne i Hercegovine i sad je teško ignorisati činjenično stanje, prvenstveno uspostavljeni teritorijalni ustroj. Stvari je nemoguće više vratiti nazad. Danas je razumno tražiti rješenje bazirano na postojećem Ustavu i faktičkom stanju. Takav pristup daje šansu za budućnost boljoj Bosni i Hercegovini.