Thursday, July 24, 2014

Promišljanja o vjeri


Nakon značajnog životnog iskustva, promišljanja o životu i svijetu otvorila su mi puteve spoznaje samoga sebe, univerzalnih ljudskih vrijednosti i smisla življenja. Shvatio sam koliko je važno da čovjek u životu rano, još u mladosti, pronađe pravi put i da tako ostvari život u punom miru sa Stvoriteljem. Toliko je grešnih postupaka, malih i svakodnevnih, nekorisnih, nepotrebnih, koji život zagorčavaju, sa puno strepnji, strahova, srdžbe, nesigurnosti, griže savjesti, mržnje, zlopamćenja, pohlepe, oholosti, zavisti, bola i tuge. I mi živimo sa ubjeđenjem da to mora tako biti. A ne mora, malo promišljanja i upute koju sigurno možemo pronaći u vjeri u jednog Stvoritelja koja poziva na mir i strpljenje, na ljubav prema svim ljudima, na činjenje dobrih djela i na lijepo ponašanje, i naš život će se prosvijetliti, ući će ljubav tamo gdje je boravila srdžba, ući će mir tamo gdje je bila strepnja. Razmislimo, razmislimo o sebi i svojim postupcima, da li može bolje. Da, može bolje. I tu je smisao života.
                                                   
Kada kažem: Vjerujem u Boga, rekao sam da vjerujem u Dobrotu i Ljubav, vjerujem u Pravi put, vjerujem da su Istina i Pravda uistinu bolji izbor za čovjeka od laži i nepravde, vjerujem u zakone Prirode koje treba uvažavati. Kada kažem to, oduševljen sam Njegovom bezgraničnom stvaralačkom silom u prirodi koja me okružuje i kojoj se divim.

Pokajanje, oprost, istrajnost, dobročinstvo, istinoljubivost, zahvalnost, umjerenost, samokontrola, bogobojaznost, samilost, pravednost i sabur, to su odlike pravovjernih, ali ljudi su skloni da izokrenu sve, da nije vjere trebalo bi je izmisliti da poziva ljude na ove vrijednosti, da nas Uzvišeni Stvoritelj uputi na pravi put!

 Suština vjere u dvije riječi: biti bolji! Čovjek, porodica, zajednica! Pa šta nam više treba! A ljudi, teško s njima.

Sve vjerske dužnosti u Islamu usmjerene su ka realizaciji suštine vjere, da čovjek bude bolji i da zajednica bude bolja.

Bogobojaznost znači odgovornost. Odgovornost prema sebi, prema porodici, prema zajednici, prema Stvoritelju.

U svakom čovjeku šejtan čuči, i čeka da ga na zlo navrati. Da li će se oduprijeti, do njega je. Utječem se Bogu od prokletog šejtana!

Zahvalnost je osnov da čovjek bude zadovoljan životom, zahvalnost Stvoritelju prije svih, zahvalnost roditeljima. Zahvalnost donosi mir duši. Hvala Uzvišenom Stvoritelju za blagodeti kojim nas je obdario.

Zapitati se svako veče, da li sam danas halal paru zaradio, da li sam prema kome nepravedan bio, da li sam koga uvrijedio, ogovarao ili neko zlo učinio. To je dužnost ispravnog čovjeka, onog koji traži pravi put.

Vjerujem u Božije određenje! Sve što se dogodi dogodilo se nepovratno. Kod tragičnih događaja koji se dešavaju u životu, kada čovjek može zapasti u strašnu patnju i depresiju, vjera mu omogućava da sačuva sabur, mir duše, da ostane dostojanstven i normalan.

Ljudi zloupotrijebe sve, pa i vjeru, ali to nije opravdanje da se negira pozitivna misija vjere, za čovjeka, porodicu i zajednicu.

Toliko sam životnog iskustva proživio da shvatim šta znači mir u životu čovjeka. Neka je mir Božiji i blagoslov sa vama! Mir i strpljenje. Selam i sabur.

Ima ljudi koji su vjernici, a da sami ne znaju to, ne govore o Bogu, ali ga djelovanjem potpuno uvažavaju.

Iz ljubavi izviru lijepe osobine čovjeka. U dobroj duši ljubav je prirodan sadržaj.

Onaj kome oči zasuze na tuđu patnju, brat mi je po vjeri pravi.

Nema velike razlike u vjerama u jednog Boga. Postoji samo razlika među ljudima, dobri i zli. I upravo je uloga vjerovanja da uputi ljude u razlikovanje dobra i zla. Jer ljudi u sebi nose zlo, i moraju se stalno truditi da ih ne obhrva.

Imati viziju boljeg, a živjeti u nesavršenom svijetu, među nesavršenim ljudima, ljudima polarisanim između dobra i zla i ne prihvatiti to stanje kao stvarni život koji su živjeli i mnogi prije nas, u kratkom životnom vijeku čovjeka, nije izbor za sreću. Ovaj svijet jeste nesavršen, ali ja sam srećan da prepoznam dobrote, dobre ljude i ljepote prostranih duša i s takvim osjećajem hoću da živim. Jer upravo sreća se može osjetiti baš u ovom polarisanom svijetu, jer u idealnom ne bi bilo razlike, a razlika je sve.

Kada si pod stresom, depresivan, tužan ili gnjevan, idi u prirodu, daleko od ljudi, sjedi na livadu, i ćuti, i ćuti, gledaj kako bilje raste, udiši mirise cvijeća i zemlje, slušaj cvrkut ptica i pjesmu zrikavaca, i misli, misli prostrano, o životu, misli, pa ćeš u jednom momentu osjetiti kao da popuštaju okovi koji su te stezali, da postaješ slobodan i lagan, tad počinješ da razumiješ život, da je svaki sadašnji trenutak tvoj, trenutak u kom osjetiš mir, mir sa životom, mir sa Stvoriteljem, trenutak u kom spoznaješ ljepotu života.

Duša čovjeka putuje kroz život sudarajući se sa drugim dušama, prenosi na druge i druge prenose na nju osobine  i tako  se oblikuje. Kakva će jedna duša biti tome doprinose mnogi  ljudi, u svijetu globalnih  komunikacija, skoro cijelo čovječanstvo snosi odgovornost za svakog čovjeka, kakav je dobar ili loš.

Ne, mi nismo jedinke, naše duše se od rođenja prelivaju jedna u drugu, sprežu i rastu, i na kraju svi smo mi dio jednog sveprisutnog uma.

Svi vi što ste me ikad okruživali odgovorni ste za ovo kakav sam ja. A da znate i ja sam postao dio vas.

Kada plod u utrobi majke oživi primajući duh Stvoritelja tada počinje da raste duša, nematerijalni dio bića, koja daje osobenosti, karakter čovjeka i razvija se od rođenja na osnovu komunikacije sa vanjskim svijetom osjetilima i pamćenja i razuma, prima od drugih duša osobine. Duh Stvoritelja je za sve zajednički i osnova života svima, a duše su različite ali se međusobno sprežu tokom života.

Zastani i pogledaj. Vidiš ljude što prolaze, vidiš prirodu koja se mijenja. Sve prolazi i sve se mijenja, a ti si dio svega. Samo jedan val u rijeci života, koji iznova poprima novi oblik, da prevaziđe sam sebe.

Izraz srdžbe je parazit u ljudskom duhu. Najveću štetu nanosi onome ko ga izrazi, zarazan je i bukne i u drugim dušama. Nema opravdanog poticaja za srdžbu. Sretan je onaj ko je suzbije saburom.

Malo je ljudi koji poznaju jezik duše, i zato je toliko nesporazuma među ljudima.

No comments: