Promišljanja Ramazan 2016.

PROMIŠLJANJA RAMAZAN 2016. GODINE

1

Započinje učenje Imama,
nježnom melodijom
razliježu se ajeti Kur'ana
i čarobni zvuci trepere
kao da dolaze
iz nestvarnih daljina.
Iz prošlosti
i iz budućnosti.
Kao svevremeni zov
Onoga koji je stvorio Sve.

Zavibrirale strune duše,
probudio se nektar iz dubina
i suze  izranjaju sa svjetlom.
Suze  ushićenja u trenutku
u kojem prosvijetli nit,
nit koja spaja,
svjetlo koje vodi Uzvišenim.
Ne plačem od tuge za izgubljenim,
ne plačem zbog prolaznosti života,
ne plačem zbog ovozemaljske radosti.
Iznad sam života i smrti,
između ovog i onog svijeta.
Pronašao sam se,
tamo gdje mi ništa ne treba.
Samo ljubav od Izvora.
Izvoru težim.

2

Tamo gdje je nektar ljubavi
nema otrova mržnje.

Tamo gdje je otrov mržnje
Nema slasti ljubavi.

Duša koja voli je prostrana,
puna svjetla.

Duša koja mrzi je skučena,
kipti od otrova.

Dao si mi ljubav
da mi život bude pjesma
i da mi ljubav bude veza s Tobom.

Sačuvaj me Bože od otrova mržnje!

3

Ljubav je prirodna osobina duše,
a mržnja je bolest!
Mržnja ne donosi ništa dobro onome koji mrzi,
a često vodi u propast.
Mržnja je zarazna,
prenosi se kao kuga među ljudima.
Vođeni zlim vođama,
nerijetko cijeli narodi obole od mržnje.
To su periodi iskrivljenog stanja svijesti društva.

4

Kada sretnem čovjeka
koji čini dobro djelo
sa skrušenim stavom,
u njemu vidim Stvoritelja.
Kada sretnem čovjeka
koji se zalaže za pravednost
rizikujući svoje pogodnosti,
u njemu vidim Stvoritelja.
Kada sretnem čovjeka
koji me pozdravom blagosilja,
a ne poznaje me,
u njemu vidim Stvoritelja.
Kada sretnem čovjeka
kojem suze naviru u susretu
sa tuđom patnjom,
u njemu vidim Stvoritelja.
Jer Stvoritelj je Najveći Dobročinitelj
Pravedni Samilosni Dobri.

5

Spoznamo svijet.
Spoznamo život.
Spoznamo potrebu za putokazom.
Spoznamo potrebu za Jednim,
Najvećim, Milostivim,
Onim koji Voli - Stvoriteljem.
Spoznamo veličinu Njegovog djela,
Prirodu i prirodne zakonitosti.
Spoznamo da je sve odraz
Božije ljubavi i ljepote.
Spoznamo put Sabura
najljepšeg stanja duše,
Put kojim idemo
u težnji ka Stvoritelju.

6

Kao dijete pamtim
đedino učenje iz Kur'ana poslije jacije..
iftare i kandilje i ezane u akšam...
neninu ljubav i brigu
i sutliju i nutmu...
i mušmule iz sehare..
i mirisnu ružu ispod pendžera...
i šerbe i slatko od njenih latica...
i hajat sa sećijom za odmor
i sutlukom na kraju,
mračni ganjak i staru peć na drva ...
i mirisa tek pržene kahve...
i kahvenisanja pod lipom
između mutvaka i kuće...
i dunje u avliji...

7

Sanjao sam te  misleći da si dobra vila koju tražim.

Sanjao sam te misleći da si divna djevojka za kojom žudim.

Sanjao sam te misleći da si  postignuće kojem težim.

Sada kada  oluje životnih izazova prosvijetliše moju dušu 

shvatio sam  da si uvijek bio tu za mene,

Izvoru svih bića,

Darivatelju ljubavi,

Ti koji upućuješ na Pravi put.

Shvatio sam da si Ti moj san i java.

8

Kada se djevojka osmijehne

svi granu jer ih ozari mladost

Kada se dobar čovjek  osmijehne

Svima duša poraste ogrijana dobrotom.

Kada se beba osmijehne

U svima se dijete osmijehne.

9

"Vatra se vodom gasi a zlo dobrim" Mevlana Rumi -
Zlo se dobrim gasi..."ko tebe kamenom ti njega hljebom" Biblija,...
Iskustvo i intuicija kažu mi da je to istina...ali kako to sagledati u životu ... toliko zla koje smo u ratu proživjeli, masovnog, ne pojedinačnog, i postratne godine kada se vrlo rijetko izražavalo pokajanje za zlodjela, a što je još gore, davala se podrška osuđenim zločincima...Kako primjeniti ovu mudrost...

Jasno je da pojedinac, polazi od sebe, teži dobru i širi dobrotu ličnim primjerom kroz veze sa drugim ljudima, zrači lijepim ponašanjem, iskrenošću i pravednošću, i onda će taj primjer biti uzrok da se neka zatvorena duša, okovana duša koja to primjeti, otvori i postane svjesna svojih loših strana i jednoga momenta prosvijetli - tada se zlo gasi, a ako je zlo definisano kao odsustvo ljubavi, onda ulazi ljubav, koja oplemenjuje čovjeka, duša prosvijetli, iz toga raste dobrota...
Ali kada sagledavamo u kontekstu društvene zajednice koja je doživjela rat ili revoluciju - kada su jedni nad drugim primjenili nasilje i kada je kolektivna svijest otrovana mržnjom, željom za osvetom, skrivanjem odgovornosti...koji je put promjene, jer narod nema svijesti ni savjesti pa da očekujemo da će se pokrenuti pozitivni proces težnje zajednice ka dobru, promjene može pokrenuti pojedinac, vođa, lider koji će svojom karizmom povesti narodne mase u pozitivnom smjeru...

8

Šta je to duša?

Tvoja misao je cvijet tvoje duše.
Tvoje djelo je plod tvoje duše.
Tvoja dobrota je miris tvoje duše.
Tvoja srdžba je oluja tvoje duše.
Tvoja ljubav je nektar tvoje duše.
Tvoja duša to si Ti.

Za dobru dušu kažemo prostrana duša.
Za lošu dušu kažemo skučena duša.
Duša se ne vidi, ali je druga duša osjeti.
Duše međusobno pričaju,
Prelijevaju se jedna u drugu i rastu.

A ljudi često prepoznaju samo tijelo,
i uopšte ne osjećaju:
cvijeće,
plodove,
mirise,
oluje
i nektar duše.

Tužno je kada duša s dušom ne razgovara.
To je jedan bezdušni svijet.

Ali ne gubi nadu,
traži one koji razumiju jezik tvoje duše
i budi nadahnut,
nadahnut za trenutak kada ćeš otkriti:
cvjeće,
plodove,
mirise,
oluje
i nektar
neke dobre duše.
Jer to je uistinu velika sreća za čovjeka.

9

STVORITELJ
Kako može biti da nije Najveći Onaj koji je stvorio sve?
Kako može biti da nije Jedini Onaj čije je djelo savršeni sklad u prirodi?
Kako može biti da nije Milostivi Onaj čiji su darovi sve što imamo?
Kako može biti da ne priznajemo Onoga koji nam je udahnuo život?
On je naša potreba da se ne izgubimo.
On nas je stavio između Dobra i Zla da tražimo Pravi put.
A šta je Pravi put?
Pravi put je Ljubav.
Pravi put je Mir.
Pravi put je Sabur.
Mi Ga trebamo, jer bez Njegove Upute
ne možemo pronaći savršenu Ljubav, Mir i Sabur
i ostvariti najljepše stanje duše.

Bog je Milostivi, Samilosni, pa kako da ne budu vjernici koji slijede njegovu Uputu. Vjera u Jedinog Stvoritelja je utemeljena na ljubavi.
Taj princip je kroz religije do današnjeg dana često zanemarivan, pa su u ratovima sveštenici pozivali narode u najgore zločine i blagosiljali zločince.
Zato vjernik treba da uspostavlja neposrednu vezu sa Stvoriteljem. I nije bez osnova tvrdnja da su religijske institucije u sprezi sa vladarima i političarima manipulirale narodnim masama.

10

Vjera u Boga: dogma ili naučno utemeljena, uobičajeno pitanje. A ja bih pitao - da li je potrebna vjera čovjeku?
Da li je čovjeku potreban najveći moralni kriterij predstavljen u Stvoritelju Bogu i u Uputi čija je suština izražena kratko: DA ČOVJEK BUDE BOLJI!
Čovjek bira da vjeruje na takav način, jer na takav način poboljšava svoj život, odnose u porodici, odnose u zajednici...

Kakve se grozote dešavaju u svijetu...?
Paradoks je da i pored razvoja nauke i tehnologije, čovjek ne postaje bolji, čovjek prema univerzalnim ljudskim vrijednostima (sadržane u Uputi)....

I uvijek od rođenja treba UPUTA za odrastanje čovjeka da mu duša postane prostrana prosvijetljena ljubavlju...
Da nas Uzvišeni Stvoritelj uputi na Pravi put!

11

Tokom Mjeseca posta vjernik nastoji da poboljša svoje ponašanje, da izbjegava ružan govor i ružna djela, i onda postaje svjestan svojih slabosti, koje malo malo izviru iz njega, stani, smiri, postim, je li ovo trač što govorim, da li sam uputio nepristojan pogled, da li vičem na druge, psujem, sabur čovječe, Bog sve vidi. Postim u želji da ostvarim vezu sa Jedinim Stvoriteljem.

12

Dobrotom dovesti čovjeka u stanje svjesnosti
svojih loših djela, otvoriti zatvorenu dušu, najbolji je put da se jedno ljudsko biće promijeni na bolje.
A većina ljudi na nečije ružno djelo ili ponašanje
reaguje kritikom, a to rijetko otvara dubine duše.

13

Okovana duša.
Nikad joj nije dosta.
Pohlepna je i požudna.
Neumjerena u bogatstvu,
imovini i novcu.

Okovana duša se ne otvara
kao što se otvaraju slobodne duše.
Ne komunicira s drugim dušama.

Okovana duša ima sve, a nema ništa.
Sreća joj se samo pričinjava.
I nikada nije mirna.

U okovanoj duši se ne rađa iskrena vjera,
jer za to treba razbiti okove.

14

Sva naša srdžba, strahovi i frustracije proizilaze iz stalnog neprihvatanja prirodnih zakonitosti "Božijeg određenja". Kada prihvatim prirodu i prirodne događaje prihvatio sam Stvoritelja, pronašao sam mir, odredio sam pravu mjeru stvarima i događajima oko sebe.

15

Kada razmišljajući o Prirodi
iskreno spoznaš veličinu Stvoritelja
i Njegovog stvaralačkog djela
i obuzme te poniznost i zahvalnost
za sve čime si obdaren,
tada si se približio Pravom putu,
putu kojim ćeš sa radošću
i smirene duše hoditi kroz život,
koji neće biti lakši,
ali ćeš ga ti lakšim doživljavati.
Da nas Uzvišeni Stvoritelj uputi na Pravi put!

16

"Nama kao vjernicima ne priliči da govorimo o zlu, da ogovaramo, ponižavamo, sramotimo, vrijeđamo jedni druge svojim jezikom jer Poslanik a.s. kaže: Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori dobro ili neka šuti. Svojstvo vjernika po ovom hadisu je dakle da govori o dobru ili da se bar suzdrži od ružnog u govoru."

17

Oni koji se ozjašnjavaju kao muslimani često su spremni u ime "odbrane Islama" da govore ružno i vrijeđaju druge, ali ružan govor je zabranjen muslimanima vjernicima.
"Muslimana, vjernika ćemo prepoznati već po njegovom govoru jer on ne govori o zlu osim da bi ukazao na njega kako bi se to zlo uklonilo, on ne vrijeđa i ne sramoti, ne napada tuđu čast i ugled jer ko nastoji da ponizi vjernika Allah će njega uniziti na Sudnjem danu, ko iznosi tuđu sramotu na dunjaluku, Allah će njegovu sramotu iznijeti pred svim ljudima na Sudnjem danu."

Islam je religija koja upućuje ljude na lijepo ponašanje i visoke moralne norme u odnosima prema drugim ljudima. Nije ispravno puštati sa zvučnika preglasan ezan sa minareta koji se nalaze u blizini zgrada u kojima žive i oni koji nisu pripadnici Islama. To može stvoriti samo ružnu sliku o muslimanima kao lošim susjedima. Umjerenost je jedna od važnih odlika vjernika.

18

Ljubav prema prirodi treba slobodu. Volim sve što postoji, što sam vidio i što nisam a za čim žudim da ga otkrijem u stalnom uzbudljivom putovanju i traženju. Koja je to radost kada sretnem novi cvijet, čarobni oblik, zadivljujuće boje! Koje je to ushićenje kada sa nekog planinskog vrha bacim pogled na prostranstva!